Zbornik započinje razmatranjima dr. sc. Mirana Marelje i mag. iur. Danijela Javorića Barića, o početcima humanizacije ratovanja u grčkome i rimskom svijetu te pravednosti u ratu kao opreci njegovoj brutalizaciji. Analiziraju se teme poput brige o poginulima, izdvajanja osoba koje ne sudjeluju u ratnim sukobima (žene, djece, ostalo stanovništvo), zaštite nekih posebnih objekata u ratu (hramovi, crkve, kulturna dobra) i dr. Kao doprinos rimskoga prava uljuđenosti političkih poredaka prof. dr. sc. Ivana Jaramaz Reskušić razložila je složeni fenomen političke korupcije u republikanskom Rimu i normativnu reakciju rimskog zakonodavca usmjerenu na njezino suzbijanje. Odvjetnik mag. iur. Tomislav Sadrić, polazeći od Gelazijeve doktrine o dvije vlasti (Duo sunt), pružio je osvrt na koncept katoličke države u Lateranskim ugovorima te na dokidanje takvog koncepta njihovom revizijom 1984. godine. Zatim je urednik publikacije razložio temu o akvilejskom patrijarhu kao crkvenoj vlasti i donositelju najstarijega Motovunskog statuta te najstarijega stratuma tamošnjih komunalnih pravnih pravila u srednjem vijeku. Posljednje dvije teme problematiziraju (ne)mogućnosti harmonizacije i unifikacije obiteljskog prava na teritorijalno- politički divergentnom europskom tlu pri čemu najprije urednik izlaže pravno uređenje zaruka na hrvatskom tlu, dok nakon toga prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko i dr. sc. Ivan Obadić iznose pravni hodogram integracijskih i dezintegracijskih procesa od srednjeg vijeka do nastanka pravne stečevine Europske unije koji su se događali na području ženidbenog i bračnoga prava (kanonsko pravo, crkveni raskol, autokefalnost, reformacija i protureformacija, mogućnosti i nemogućnosti harmonizacije i unifikacije u suvremenosti).