Svećenik Porečke i Pulske biskupije Petar Popović stekao je 18. siječnja naslov doktora kanonskog prava na Papinskom sveučilištu Sveti Križ u Rimu, obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom „Pravna domena naravnog zakona: pogled pravnog realizma Michela Villeya i Javiera Hervade na suvremene filozofsko-pravne perspektive sjecišta moralnosti i prava“.

Komisija za obranu doktorske disertacije bila je u sastavu dr. Carlos José Errázuriz (mentor), dr. Eduardo Baura, dr. Fernando Puig, dr. Jean-Pierre Schouppe, te dr. Robert A. Gahl. Obrani su prisustvovali prof. Luis Navarro, rektor Papinskog sveučilišta Svetog Križa, preč. Bože Radoš, rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, svećenici studenti istoga Zavoda te drugih rimskih Zavoda, don Piergiorgio De Angelis, rektor Biskupijsko-misijskog sjemeništa „Redemptoris mater” iz Pule te roditelji i prijatelji novoga doktora znanosti.

U pet poglavlja disertacije Popović je predstavio novi pogled na mogućnost pristupa naravnom zakonu iz specifično pravnog vidika. Usporedivši postojeće filosofsko-pravne pristupe naravnom zakonu, utvrdio je kako mnogi filozofi prava, bilo jusnaturalisti ili kritičari naravno-zakonskog pristupa, zapravo dijele istu strukturalnu nemogućnost dohvaćanja pravne domene unutar samog naravnog zakona, odnosno normativne moralnosti. U svojoj tezi Popović je iznio niz argumenata kojima pokazuje postojanje pravne domene naravnog zakona, kao i njezin značaj za poimanje konkretnih naravno-pravnih dobara zaštićenih također i sustavom ljudskih prava.

Vlč. Petar Popović rođen je 27. rujna 1983. u Rijeci. Nakon završene klasične gimnazije i Pravnog fakulteta u Rijeci, ulazi kao bogoslov u sjemenište „Redemptoris Mater“ u Puli, te je zaređen za svećenika Porečke i pulske biskupije 2015. godine. Naslov magistra kanonskog prava stekao je 2017. godine na Papinskom sveučilištu Sveti Križ u Rimu. Autor je raznih znanstvenih članaka iz područja teoretske i primijenjene filozofije prava na hrvatskom i engleskom jeziku, objavljenih u prestižnim domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima poput Bogoslovske smotre, Anthropotes, Nova et Vetera i Persona Y Derecho. (ika)