dr. B. Horvat, Kategorije opće i partikularno u ekleziologiji II. vatikanskog koncila i kanonističkom govoru

dr. I. Ivanković Radak, mr. T. Árpád, Partikularna Crkva: teološko-pravni elementi

dr. I. Milotić, Utjecaj rimskog i germanskog prava na razvoj partikularne Crkve i prava

dr. M. Petrak, Razvoj partikularnog liturgijskog prava u latinskoj Crkvi s posebnim osvrtom na biskupije u Hrvatskoj

dr. I. Sesar, Pozicija partikularnog prava nakon kodifikacije

mr. O. Barščevski, Model partikularnog prava istočnih katoličkih Crkava

mr. I. Kovač, Međunarodni ugovori kao izvor partikularnog prava

dr. A. Saje, Normativna aktivnost biskupskih konferencija i krajevnih sabora

dr. I. Ćubelić, Situacija partikularnog prava u Crkvi u Hrvatskoj

dr. K. Ćavar, Zakonodavna aktivnost dijecezanskog biskupa

dr. S. Zec, Statuti i pravilnici kanonskih struktura suodgovornosti na biskupijskoj razini

dr. Z. Ilić, mr. M. Živković, Biskupijska sinoda – vrhunac zakonodavne aktivnosti partikularne Crkve

mr. M. Vidović, Normativna konfiguracija i funkcionalnost biskupijske kurije

mr. L. Boljat, dr. J. Šalković, Pravni okvir sudjelovanja i suodgovornosti na župnoj razini

Priopćenje za javnost

Osmi međunarodni simpozij crkvenih pravnika na temu »Zakon u životu partikularne Crkve«, održan 9. i 10. listopada na otoku Čiovu kraj Trogira, okupio je crkvene pravnike iz Hrvatske, BiH, Italije, Slovenije i Srbije.

Pod sponzorstvom Hrvatske biskupske konferencije simpozij je organiziralo Hrvatsko kanonističko društvo u suorganizaciji Splitsko-makarske nadbiskupije i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na otvaranju simpozija bili su duhovni voditelj Hrvatskoga kanonističkog društva dubrovački biskup Mate Uzinić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, crkveni pravnici, djelatnici crkvenih sudova i biskupijskih kurija, članovi društva, studenti i gosti.

Pozdravne riječi uputio je predsjednik Hrvatskoga kanonističkog društva dr. Josip Šalković, osvrćući se na temu simpozija rekao je da je u kanonskom uređenju zakon u službi čovjeka na njegovom putu prema vječnosti. A kako je krajnji cilj svake ljudske djelatnosti ljubav, zakon je u službi ljubavi, stoga su ljudski zakonodavci pozvani uređivati čovjekov put do cilja na način da ljudski zakon bude usklađen s božanskim, da bude u službi služenja, odgoja i spasenja. Tom logikom potrebno je uređivati život mjesne, partikularne Crkve u kojoj se zakon konkretizira i živi, dodatno se obogaćuje svjetlom vjere. Temeljem poslanja i djelovanja crkveni pravnici pozvani su pružiti pravnu pomoć partikularnom zakonodavcu da sastavljanje zakona, njegovo donošenje, tumačenje, primjena, izmjene i dopune bude uređeno za ljubav i život vječni.

Nakon što je predvodio molitvu, biskup Uzinić je istaknuo kako je ovogodišnja tema simpozija korisna i važna jer kao što partikularno pravo mora biti usklađeno s općim, tako ni opće pravo ne može biti, a da na njega ne utječe partikularno. Spomenuo je kako i Papa citira doprinose različitih biskupskih konferencija te na taj način dopušta da ono o čemu razmišlja partikularna Crkva, dâ pečat i općoj Crkvi. Pročitao je pozdrave zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini Tome Vukšića. Dobrodošlicu i uspješni rad, u svoje i u ime nadbiskupa Barišića, zaželio je i mons. Miroslav Vidović, a riječi pozdrava dekana KBF-a u Zagrebu dr. Tončija Matulića pročitao je mr. Emil Svažić.

U četvrtak, prvog dana simpozija održana su izlaganja: Kategorije opće i partikularno u ekleziologiji II. vatikanskog koncila i kanonističkom govoru (dr. B. Horvat, Sarajevo); Partikularna Crkva: teološko-pravni elementi (dr. I. Ivanković Radak, mr. T. Árpád, Subotica); Utjecaj rimskog i germanskog prava na razvoj partikularne Crkve i prava (dr. I. Milotić, Zagreb); Razvoj partikularnog liturgijskog prava u latinskoj Crkvi s posebnim osvrtom na biskupije u Hrvatskoj (dr. M. Petrak, Zagreb); Pozicija partikularnog prava nakon kodifikacije (dr. I. Sesar, Sarajevo); Model partikularnog prava istočnih katoličkih Crkava (mr. O. Barščevski, Zagreb); Međunarodni ugovori kao izvor partikularnog prava (mr. I. Kovač, Rim).

U raspravi prvog dana simpozija posebno se istaknulo pitanje upotrebe termina »partikularna Crkva« i »mjesna Crkva«, odnosa između »opće Crkve« i »partikularne Crkve«, potrebe donošenja odredbi o međuobrednim odnosima, doprinosa liturgijskog prava razvoju partikularnog prava.

Poslijepodne, u katedrali sv. Dujma u Splitu, euharistijsko slavlje za sve sudionike simpozija predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Pozdravivši sve okupljene istaknuo je kako se nalaze na značajnom povijesnom mjestu na kojem se susreće ljudski i Božji zakon. »Ovdje se susrela objava i ljudska samovolja. Ovo je mjesto na kojem su se održale poznate splitske sinode, ovdje je odlučivao i kralj Tomislav i Grgur Ninski, ovdje se odlučivalo o nacionalnoj i crkvenoj povijesti. Dobro je rekao sv. Ivan Pavao II. kad je posjetio splitsku prvostolnicu ‘Ovdje povijest ne šuti’«. Obraćajući se kanonistima Nadbiskup je ukazao na opasnost da zakonoznanci pokušaju zamijeniti Evanđelje, reducirati ga na razinu zakona, umjesto da zakone usmjeravaju u smjeru hoda prema Gospodinu. Kazao je da je zakon dobar i potreban jer nas odgaja i pomaže nam da shvatimo sebe, svoje dostojanstvo i svoju grešnost jer gdje nema zakona nema ni grijeha, no razmišljajući o čitanju iz Lukina evanđelja (Lk 11,5-13) o čovjeku koji u noći od prijatelja ište kruh, zapitao se može li zakon pratiti čovjeka u njegovim potrebama ili je ipak potrebno nešto iznad zakona, svjetlo koje će osvijetliti tamu ljudskosti. Zaključio je da jedino Božja milost i ljubav može čovjeku dati potpun odgovor te da je tu spoznaju potrebno ugraditi u svakodnevni život i rad.

U petak, drugog dana simpozija održana su izlaganja: Normativna aktivnost biskupskih konferencija i krajevnih sabora (dr. A. Saje, Ljubljana); Situacija partikularnog prava u Crkvi u Hrvatskoj (dr. I. Čubelić, Split); Zakonodavna aktivnost dijecezanskog biskupa (dr. K. Ćavar, Ancona); Statuti i pravilnici kanonskih struktura suodgovornosti na biskupijskoj razini (dr. S. Zec, Rijeka); Biskupijska sinoda – vrhunac zakonodavne aktivnosti partikularne Crkve (dr. Z. Ilić, mr. M. Živković, Đakovo); Normativna konfiguracija i funkcionalnost biskupijske kurije (mr. M. Vidović, Split); Pravni okvir sudjelovanja i suodgovornosti na župnoj razini (mr. L. Boljat, dr. J. Šalković, Zagreb).

U raspravi drugog dana simpozija došla je do izražaja potreba brižljiva i prikladna sastavljanja i donošenja partikularnog prava (npr. statuta, pravilnika, direktorija, uputa…) kao važna elementa za život partikularne Crkve, ali ne prvog i jedinog elementa i uvjeta za uspješan pastoralni rad. Uz jasan i sadržajan pravni okvir, u kojem svakome treba dati ono što mu pripada, potrebno je ostvariti preduvjete kao npr. duhovnost usmjerena prema ekleziologiji zajednice; suradnja stečena povjerenjem i međusobnim poštovanjem; plan i program trajne i cjeloživotne formacije članova kanonskih struktura sudjelovanja i suodgovornosti na biskupijskoj i župnoj razini; objavljivanje direktorija za župna pastoralna vijeća, priručnika za pastoralno programiranje, priručnika za financijsko upravljanje župa i vademecuma za vođenje župe.

Susret je završen riječima zahvale suorganizatorima, predavačima i sudionicima dr. Josipa Šalkovića te zajedničkom molitvom koju je predvodio biskup Uzinić.